30.3.
Norah Jones u Opatiji 2023., foto: Dragutin Andrić (arhiva SoundGuardian)
Mozaik Na današnji dan

30.3.

Norah Jones u Opatiji 2023., foto: Dragutin Andrić (arhiva SoundGuardian)

Pregled najvažnijih događanja iz glazbenog svijeta (te onog povezanog s glazbom) za dan 30. ožujka.

1957. Buddy Know je postao prvi izvođač u eri rock‘n’rolla s vlastito napisanim singlom na vrhu američke ljestvice, ‘Party Doll’.

1963. The Ciffons su dobili singl na vrhu američke ljestvice, ‘He’s So Fine’. Osam godina kasnije, George Harrison je optužen za plagijat ove pjesme, koju je navodno iskoristio za oblikovanje svog hita ‘My Sweet Lord’. Autorima pjesme je morao isplatiti 587 000 američkih dolara.

1974. The Ramones su u New Yorku održali svoj prvi nastup u karijeri.

1985. Phil Collins je u ‘One More Night’ dobio svoj drugi singl na vrhu američke ljestvice. Prvi je bio ‘Against All Odds’.

1992. R.E.M. su u New Yorku počeli snimati svoj danas kultni album, ‘Automatic for the People’.

1994. započela je turneja ‘The Division Bell’, posljednja svjetska turneja sastava Pink Floyd.

1996. Prodigy i njihov singl ‘Firestarter’ zasjeli su na vrh britanske ljestvice singlova. Riff pjesme je sample onog iz pjesme ‘S.O.S.’ The Breedersa (benda Kim Deal iz Pixies).

Rođeni

1945. Eric Patrick Clapton, britanski glazbenik. Jedan je od najpopularnijih glazbenika svih vremena: trostruki član Rock and Roll Hall of Fame, drugi najbolji gitarist svih vremena prema Rolling Stoneu te primatelj Grammyja za životno djelo. Profesionalnu karijeru je počeo kao gitarist John Mayall and the Bluesbreakers, nakon kojih je ušao u The Yardbirds, središnji britanski blues rock sastav 60-ih. Godine 1966. suosniva Cream s basistom Jackom Bruceom i bubnjarem Gingerom Bakerom, koji je nazivan prvom supergrupom, a njihovi članovi prvim ‘power triom’ rock glazbe. Zbog međusobnih razmirica bend se raspustio 1970., nakon čega Clapton započinje samostalnu karijeru te paralelno svira s Delaney & Bonnie te u Derek & the Dominos. Kroz 70-e postaje sve popularniji, no istodobno se bori s teškim ovisnostima: prvo o heroinu, kasnije o alkoholu. Zbog toga njegova karijera godinama pati, sve do neočekivanog uspjeha albuma ‘Unplugged’ iz 1992., koji ponovno budi interes za Claptonovu glazbu. Pažnju je privlačio i njegov privatni život, ponajviše brak s Patti Boyd, bivšom ženom njegovog prijatelja Georgea Harrisona, te pogibija četverogodišnjeg sina Conora 1991. godine. Clapton je jedan od glavnih uzora brojnim gitaristima, od kojih se ističu Stevie Ray Vaughan, Gary Moore, Joe Satriani, Duane Allman, Ted Nugent, John Mayer, Slash, Mark Knopfler i Tony Iommi.

1962. M.C. Hammer, rođen kao Stanley Kirk Burrell, američki glazbenik, plesač i povremeni glumac, najpoznatiji po hitu ‘U Can’t Touch This’ iz 1990. godine.

1964. Tracy Chapman, američka kantautorica, najpoznatija kao autorica hitova ‘Give Me One Reason’ i ‘Fast Car’. Izdala je osam studijskih albuma i dobila četiri Grammyja.

1968. Céline Marie Claudette Dion, kanadska glazbenica i povremena glumica. Još malodobna, pjevala je na francuskom, a 1990. izdaje svoj prvi album na engleskom. Osvojila je pet Grammyja, među kojima se ističe onaj za snimku godine za njen najveći hit, ‘My Heart Will Go On’. Prodano je preko 200 milijuna primjeraka njenih albuma u svijetu. Glavni je uzor brojnim pop pjevačicama današnjice, poput Britney Spears, Christine Aguilere, Rihanne, Adele, Taylor Swift, ali i pjevačima poput Franka Oceana i Josha Grobana.

1979. Norah Jones, rođena kao Geetali Norah Jones Shankar, američka glazbenica i glumica. Kći je indijskog sitarista Ravija Shankara. Svojim debitantskim albumom ‘Come Away With Me’ iz 2002. preko noći je postala međunarodna zvijezda: prodan je u 26 milijuna primjeraka do danas, a Nori je priskrbio pet Grammyja. Izdala je još pet uspješnih studijskih albuma te dobila još četiri Grammyja.

Preminuli

2020. Bill Withers, američki pjevač i tekstopisac, aktivan na glazbenoj sceni od 1970. do 1985. godine. U svojoj relativno kratkoj karijeri osvojio je tri „Grammyja“ za pjesme Ain’t No Sunshine, Just the Two of Us i Lean on Me. Snimio je ukupno osam studijskih albuma od kojih su dva, Still Bill i Menagerie, ostvarila zlatnu nakladu. Kompilacijski album, Greatest Hits, ostvario je isti uspjeh. Nagrađen je počasnim doktoratima dvaju fakulteta i primljen u Dvoranu slavnih virdžinijskih glazbenika i Rock And Roll Hall of Fame 2015. godine.

2025. Marinko Colnago, basist i jedan od osnivača legendarnih Novih fosila. Bio je i jedini preostali član koji je u jednom od najvećih pop bendova na ovim prostorima svirao od samih početaka, još od 1969. godine. Marinko Colnago rođen je 1942. godine u Zagrebu. Njegova majka, podrijetlom Ruskinja, bila je balerina i koreografkinja, a otac Talijan, uspješni nogometaš Hajduka. Prve note i akorde naučio je u Varaždinu u kojem je živio s majkom nakon razvoda svojih roditelja. Već s petnaest godina osnovao je prvi bend, a glazbi je posvetio cijeli svoj život. U novoosnovani bend, kojem je veliki Arsen Dedić dao ime Novi fosili, pozvao ga je bubnjar Slobodan Momčilović Moka, osnivač benda. U prvoj postavi benda bili su samo muškarci, a uz Colnaga i Moku, bili su tu još gitarist Milan Čaleta Čale i klavijaturist Slavomir Cvija. Dolaskom prve pjevačice Đurđice Barlović, a potom i klavijaturista i skladatelja Rajka Dujmića započinje era grupe čije se pjesme i danas jednakim žarom pjevaju. Dolaskom Vladimira Kočiša Zeca i Sanje Doležal te naknadno Nenada Šarića, nastavio se nevjerojatan uspjeh grupe koju su vrlo često u medijima prozivali hrvatskom ABBa-om. Nakon odlaska velikog skladatelja Rajka Dujmića, Sanja Marinko i Zec nastavili su s koncertima na oduševljenje brojne publike. Zadnji koncert kojim su obilježili 55 godina Novih fosila održali su 9. studenog 2024. godine u punoj zagrebačkoj Areni, a posljednje javno pojavljivanje bilo je na dodjeli nagrada Zlatni studio gdje su Sanja Doležal, Marinko Colnago, Vladimir Kočiš Zec i posthumno Rajko Dujmić nagrađeni priznanjem za životno djelo. (izbor: Croatia Records)

Marinko Colnago (Novi fosili u Križevcima 2012.), foto: Dragutin Andrić
Marinko Colnago (Novi fosili u Križevcima 2012.), foto: Dragutin Andrić

Autor: Filip Katić i Dragutin Andrić

8.11.

3.4.

27.3.

10.3.

7.3.

6.3.

4.3.

3.3.

27.2.

26.2.