Programi Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog u sezoni 2026./2027. predstavljeni su 25. svibnja. Uz Ninu Čalopek, na predstavljanju sezone govorili su Emina Višnić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, Tomislav Žužak, član Papandopulo kvarteta, Pedro Ribeiro Rodrigues iz Trija Elogio, Martina Filjak, članica glasovirskog kvarteta te Maja Weber, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija Croatia osiguranja, generalnog pokrovitelja Dvorane.
Na početku razgovora za Novi list, ravnateljica KD Lisinski Nina Čalopek se osvrnula na prethodnu sezonu: “Iz tako bogate prošle sezone, vjerujem da će svatko ponijeti ono što je njemu najbliskije i najvažnije. I meni je teško odlučiti o vlastitom osobnom izboru. Možda bi to bila Laurie Anderson i sjajan band Sexmob, koncert koji mijenja živote, a kojeg smo imali čast suorganizirati s jednim od najboljih hrvatskih koncertnih promotora Matom Škugorom. Primijetila sam, i to izrazito kod naših najlojalnijih pretplatnika ciklusa Lisinski subotom, da neki zaista godinama, desetljećima dapače, dolaze zbog drugih pretplatnika, zbog prijatelja koje su stekli u Lisinskom, zbog dobrog osjećaja koji im Lisinski nudi, zbog susreta, osjećaja pripadanja i dijeljenja dobrog i posebnog što pruža glazba. To je možda nešto što bih najviše htjela da publika zapamti nakon ove sezone – da je Lisinski važno mjesto na mapi našega grada i njihovih života. I da se zbog toga svi zajedno veselimo narednoj sezoni.”
Ulazi u klasičnu glazbu
Nova sezona 2026./2027. donosi nastavak uspješnih ciklusa, ali i nekoliko novih programskih iskoraka. Nina Čalopek je naglasila 3 projekta koji najbolje definiraju nadolazeću sezonu: “Svakako je na prvom mjestu povratak velikih svjetskih glazbenih zvijezda, kao što su Branford Marsalis i Dianne Reeves, koji u našu Dvoranu dolaze već u studenome s fantastičnim postavom i koncertom posvećenom velikanu jazza Johnu Coltraneu, u povodu 100. godišnjice umjetnikovog rođenja. To je “must hear” koncert kakav slušatelji jazza, ali i vokalnikh izvedba ne preskaču. Bit će takvih koncerata još! Na drugom mjestu su i dalje najviši standardi klasnične glazbe u ciklusima Lisinski subotom i Lisinski da camera. Tu je Dvorana Lisinski ravnopravna sa svakom top svjetskom koncertnom dvoranom. Treće je raznovrsnost – briga za svaki tip glazbenog žanra, a i publike, od razvijanja novih programa za djecu i mlade, brige za hrvatsku glazbenu baštinu, izložbi i edukativnih programa, među kojima se posebno ističe Teorija glazbe u Lisinskom profesora Tihomira Petrovića, koncerti tamburica i klapa preko domaćih estradnih zvijezda, jazza i world musica u ciklusu Lisinski srijedom… Puno je toga i veselim se da su programi bogati i raznovrsni, a da su kvalitetni, o tome svjedoči njihova odlična posjećenost!”
U suradnji s Muzičkom akademijom, Lisinski već treću sezonu u Maloj dvorani organizira ciklus Rezidenti MUZA, u kojima talentirani studenti Akademije sami osmišljavaju svoj program, i glazbeno i scenski. Dosadašnji su rezidenti iznenadili svojim idejama, pristupom ili odabirom repertoara, što je sjajn uvod u novu sezonu. “Znala sam da su sjajni glazbenici i talentirani mladi ljudi, ali zahvalna sam im da su se tako hrabro i odvažno odazvali na moju sugestiju da se pokušaju resetirati od konvencionalnog koncertnog formata”, govori Nina Čalopek. “U ovim pomaknutim koncertima, mladi glazbenici postavljeni su u inscenirane formate, ponekad i u neke uloge koje nisu samo uloge svirača ili pjevača. Time zauzimaju uvijek određeni stav, pričaju neku svoju intimnu ili umjetničku priču, grade svoju performersku osobnost, ali i iskustvo zauzimanja šireg umjetničkog prostora. Zahvalna sam i redatelju Mariju Kovaču koji je u ove prve dvije sezone pomagao našim mladim rezidentima da njihove vizije i koncepti budu na najbolji način i realizirani na sceni. Utabao je odličan smjer za ovakav, malo drugačiji koncept. Želja mi je da nastavimo pratiti naše rezidente u njihovim karijerama. Voljela bih da se sjete Lisinskog jednog dana kada će oduševljavati i međunarodnu publiku – a zapravo se to kod nekih već i događa! Ono što se pokazalo kao sideproduct ovog koncepta je da su ovi koncerti odlični za razvijanje nove publike jer daju puno različitih ulaza u klasičnu glazbu, kontekstualiziraju je i dodatno pojašnjavaju. Na koncertima je bilo dosta mladih i djece. A rezidenti – iznenađujuće – dosta posežu i za partiturama suvremenih skladatelja. U svakom slučaju bit će jako zanimljivo pratiti razvoj ovog ciklusa ne samo zbog naših rezidenata s Muzičke akademije u Zagrebu, već i zbog razvoja same publike kojima se ovaj format izgleda jako dopao.”
Sa stavom Rolling Stonesa
Program Lisinski srijedom tijekom protekle dvije sezone profilirao se kao prostor susreta različitih glazbenih tradicija i suvremenih žanrova – od jazza i improvizirane glazbe preko bluesa i alt-popa do etna, world musica i drugih. Ravnateljica tvrdi da će u novoj sezoni biti jednako uzbudljivo. “Iza nas su tek dvije sezone. Na početku Mala dvorana sa svojih 300 mjesta nije bila puna. Publika koja prati koncerte ovih glazbenih žanrova, nije imala Lisinski na svojem radaru. Morali smo pokazati i dokazati da radimo dobro, a za stvaranje takvog tipa povjerenja potreno je vrijeme. No, mislim da smo u tome uspijeli. Posljedjnih pet, šest koncerata u ovoj sezoni bili su rasprodani. Nadam se da će tako i ostati. Ali nadam se i da će na koncerte srijedom u Lisinski dolaziti i oni koji možda nisu redovna publika jazz ili world music koncerata, već koji u Lisinski primarno dolaze zbog nekih drugih glazbenih interesa. Također, nadam se i da Mala dvorana neće biti premala samo za velike svjetske jazz zvijezde i dobitnike Grammija, već da će naša publika imati interesa podržati i hrvatske glazbenike ili pak istražiti i manje poznati, ali sjajan europski jazz, a jedan takav band – ADHD – nam u narednoj sezoni dolazi s Islanda. Krećemo 7. listopada s nevjerojatnom ekipom iz mađarskog banda SÖNDÖRGŐ. U životu sam čula dosta glazbe, puno dobre glazbe i sjajnih glazbenika, ali takvih kakvi su SÖNDÖRGŐ nema mnogo. Redom svi vrhunski multiinstrumentalisti, s iznimnom muzikalnošću i nevjerojatnim virtuozitetom. Oduševili su me i vjerujem da će oduševiti svakoga tko dođe na taj koncert. Neviđeni je to spoj tradicijske glazbe s naših zajedničkih hrvatsko-srpsko-mađarskih glazbenih prostora, s tamburom kao osnovnim instrumentom, ali stavom Rolling Stonesa. Stvarno su nevjerojatni! Zatim je tu zagrebački drag gost Vijay Iyer koji će u Lisinskom predstaviti svoj novi album, ali i band Afro Gitano kojeg predvodi makedonski gitarist Toni Kitanovski, a donose spoj Afrike i romske glazbe s hip hop grooveom. Važno nam je imati i hrvatske glazbenike, a ove sezone to je jedinstvena Maja Rivić sa svojim kvintetom. Maja je već dugo važna figura na hrvatskoj alternativnoj i jazz sceni. Meni je iznimno draga kao glazbenica, skladateljica, a posebno kao vokalistica. Zatim koncert klavirskog dua LP, kojeg čine Sonja Lončar i Andrija Pavlović, sjajni i odvažni u brojnim glazbenim žanrovima, a koji su za dva klavira pripremili Köln koncert Keitha Jarretta. Ove sezone imamo u Lisinski srijedom nekoliko koncerata koji su značajni zbog posebnih obljetnica. Chui koji će obilježiti deset godina od svojeg hvaljenog projekta sa Jazz orkestrom HRT-a.. Sto godina je i od rođenja kralja bossa nove Antonia Carlosa Jobima. A da se obilježi tako važna figura s tako suptilnom glazbom kakva je Jobimova, nema boljeg od Miguela Zenona čijem će se kvartetu u Zagrebu pridružiti brazilski gitarist s NY adresom Chico Pinheiro. Ali to nije sve – nastavljamo i suradnju s Izvorištima, a kao vrhunac te suradnje Lisinski srijedom odlazi u Veliku dvoranu. Razlog je ponovno okupljanje etno-supergrupe Legen koji ove godine obilježava 30 godina od objavljivanja njihovog prvog albuma “Paunov ples”. Vjerujem da će obožavatelji ovog neprežaljenog sastava napokon doći na svoje i očekujem odličan koncert s mnogo emocija.”
Glazbena lektira
Kad je riječ o tim žanrovima, nameće se pitanje koja je ciljana publika i kako mladi ljubitelji glazbe reagiraju na te programe. “S time uopće nisam opterećena, stoga niti ne pratim kojoj generaciji pripada naša publika. Koncerti su puni, a publika zadovoljna i sretna. Ono što je moja briga je dati najbolje i najkvalitetnije. Mišljenja sam da se interesi za pojedine glazbene žanrove stvaraju u određenim fazama života, kao i da svaka glazba ne mora biti za svakoga. Opet, u duši temeljno kao edukatorica i prosvjetiteljica, nastojim da svatko ima pristup svemu, stoga puno radimo i na programima za djecu i mlade kako bi ih inficirali kulturom pa ako ne postanu odmah koncertna publika, da se jednom, kad će možda i sami imati svoju djecu, koncertima skupa s njima i vrate.”
Središnji ciklus klasične glazbe, Lisinski subotom, održava se punih 45 godina. Impresivan je niz solista, dirigenata i ansambala koji su dosad nastupili u njemu. Nova sezona donosi 13 koncerata. “Smjer tome ciklusu zadali su oni koji su ga pokrenuli i postavili na zdrave noge prije 45 godina”, tvrdi Nina Čalopek. “Receptura je bila uspješna – sve ostalo su finese. Temelj ovog ciklusa su najbolji, najetabliraniji, najsjajniji glazbenici koji nam u Zagreb dolaze iz cijeloga svijeta i koji jesu najbolji na svijetu. Inicijalnim pregledom programa ovog prestižnog ciklusa bavi se ponajviše kolegica Egle Vošten, a onda je naša zajednička briga da napravimo najbolji izbor te da imamo dobru ravnotežu raznovrsnog repertoara, barem na jednom koncertu u fokusu naše orgulje, soliste koji nisu uvijek samo pijanisti ili violinisti te da na veliku pozornicu Dvorane Lisinski dovedemo i zborove, kao i da zahvalimo važnim hrvatskim glazbenicima, ansamblima i orkestrima. Imena kao što su Gautier Capuçon, Xavier de Maistre, Nikolaj Luganski, Bečki simfoničari, Orkestar nacionalne akademije Santa Cecilia iz Rima, Daniel Harding, Beatrice Rana, Nemanja Radulović, Augustin Hadelich, Academy of St. Martin in the Fields – a pobrojala sam samo neke… to je smjer vrhunske kvalitete i takav Lisinski subotom mora ostati.”
U novoj sezoni KD Lisinski uvodi i nove cikluse. Jedan od njih namijenjen je mladoj publici, radnog naziva Glazbena lektira. Programskim konceptom, glazbenim djelima i specifičnim pristupom organizator želi privući mlade i omogućiti im da se zaljube u klasičnu glazbu. Zamisao o tom projektu pojasnila je ravnateljica: “Radni naslov Glazbena lektira je napokon zamijenjen i konačnim službenim naslovom Slušaj ovo! Jako je izazovno i teško raditi programe namijenjene najkritičnijoj, najskeptičnijoj i meni najmanje poznatoj publici – onima koji tek dolaze, mladima na kojima svijet ostaje i čija ga perspektiva i njihove aktivnosti mijenjaju iz dana u dan. Hoćemo čak ne pričati o klasičnoj glazbi, nego im je svirati! Klasična glazba im se doima kao dinosaur kojeg nekako moramo njima oživiti da bi shvatili kako funkcionira to tkivo koje i dalje ipak, bez obzira što to nije na prvu vidljivo, utječe na sve naše živote – htjeli mi to ili ne htjeli. U tom pothvatu su nam se pridružili Simfonijski orkestar HRT-a i njihov šef dirigent Pascal Rophe, redatelj Krešimir Dolenčić, dramaturginja Dora Delbianco i muzikologinja Nada Bezić i još mnogi mnogi drugi koji sudjeluju kao izvođači i suradnici. Taj spomenuti radni naslov Glazbena lektira možda najviše govori o tome što je cilj ovog projekta – ponuditi svima mogućnost da čuju barem segment iz izbora nekih lektirnih skladbi, onih za koje smo se složili da bi bilo nužno da ih svi barem jednom u životu čuju.”
Glazbeni piknik
Nina Čalopek kontinuirano razmišlja o inoviranju programa koje kreira i sa svojim suradnicima producira u Lisinskom. “Puno radimo te smo u posljednje tri godine, od kada sam ravnateljica Lisinskog, već razvili mnogo novih programa kao što su već spomenuti Lisinski srijedom, ali i Lisinski da camera, festival Zagrebačko glazbeno proljeće, mnogi programi i projekti za djecu, zatim iznimno uspjela i popularna serija predavanja Teorija glazbe u Lisinskom, manifestacija za djecu Glazbeni piknik… stoga, možda još nije vrijeme za uvođenje dodatnih novina, iako ćemo 2027. godinu obilježiti sa ciklusom programa koji će slaviti Ludwiga van Beethovena, budući da je u toj godini 200. obljetnica smrti velikog skladatelja.”
U svojem dosadašnjem radu Nina Čalopek je pokazala da uspješno može uspostaviti ravnotežu između očuvanja tradicije institucije kao što je Dvorana Lisinski i potrebe za programskim eksperimentom i inovacijom. “Čuvanje tradicije radi tradicije same u službi tradicije za mene nikada neće biti tradicija – da se malo našalim. Dijalog između tradicije i inovacije je jedini pravi put ako želimo imati modernu dvoranu koja će stvarati trendove i moći se nositi s potrebama publike, ali i industrije kulture. Ako se svaki puta zapitate zašto i za koga, nije teško postići taj balans. Postavljanje tradicije i baštine u službu suvremenosti i kontekstualiziranje njihovih vrijednosti kako bi bolje razumijeli svoju prošlost, to gdje trenutno jesmo i kako se to odražava na naše kulturno polje i međuglobalnu komunikaciju kultura, nacija, umjetnosti, pa onda i prepoznavanje potencijala tradicije kao simbola ili elemenata za kreativnu komunikaciju u kojima će se isti isticati kao specifično hrvatski, e to je upravo način na koji vidim odnos tradicije i inovacije. U spomenutom projektu Beethoven 200, kojeg pripremamo za 2027. godinu, ostvarit ćemo ciklus koncerata posljednjih Beethovenovih opusa gudačkih kvarteta koje ćemo upariti s pojedinim posljednjim gudačkim kvartetima hrvatskih skladatelja 20. stoljeća. Ciklus će izvoditi Hrvatski gudački kvartet s Martinom Draušnikom na prvoj violini. To je dobar primjer spajanja tradicije klasične glazbe s hrvatskom glazbenom baštinom u inovativan format, ipak i dalje klasičnog koncerta s hrvatskim potpisom. Ali i dalje smatram najvažnijim da se takvi programi ne mogu siliti, već da, kako bi se reklo – forma čini sadržaj, koliko i sadržaj formu.”
Intervju je izvorno objavljen u tiskanom izdanju Novog lista