A ono, fakat, samo sam se složio kada sam prvi put preslušao album Zimtserla!, koji upravo danas, 9. listopada, objavljuje izdavačka kuća Menart, a iza kojeg čvrsto stoji zagrebački eksperimentalni crossover kvartet Truth ≠ Tribe.
I ono što je najbolje, dvije skladbe – kompozicije, pjesme – M! i S! već sam čuo, promovirao i prezentirao u svojim radijskim emisijama, no sada iz mojih zvučnika razvaljuje još njih sedam… vrlo zanimljivih naziva Z!, I!, T!, E!, R!, L! i A! Čovječe, ovo je uistinu svojevrsna briljantna „razvaljotka” dekonstrukcije koja će definitivno album Zimtserla! postaviti i pozicionirati kao jedan od najvažnijih domaćih albuma godine.
Kako je prošlo sedam dugih godina od nastupnog albuma Distances, Truth ≠ Tribe vraćaju se albumom koji vas jednostavno mora zaustaviti i zamrznuti svojim glazbenim iznenađenjem. Naime, Zimtserla! apsolutno postavlja neke nove granice i pravila, i to baš na područjima jazza, math-rocka, avangardnog folka, world musica i tko zna čega još. Osobno držim da bi se čak i pokojni Syd Barrett imao oko mnogo čega zamisliti te vrlo pozorno i snažno baciti uho kako bi poslušao o čemu je ovdje riječ.
Cijela je priča zapravo inspirirana propalim mitološkim božanstvom lažnog slavenskog folklora koje nikada nije uspjelo otjerati zimu. Album kroz devet kompozicija donosi nevjerojatno iskrenu i duboku priču o prihvaćanju, otporu, zemlji i nasljeđu. Što nam je to ostalo i s čime se svakodnevno moramo suočavati i gurati dalje? I sam ponekad zastanem, okrenem se oko sebe i u čudu se zapitam… Tko tu koga i zašto?
Zapravo, ako je prvi album imao svojevrsnu etiketu „jazz albuma balkanske rute”, Zimtserla! ide korak dalje i bavi se rastavljanjem i sastavljanjem identiteta. Bend svjesno bježi od zamke jeftinog „etno-etiketiranja” ili rigidnog plemenskog koda, što sugerira i sam naziv Truth ≠ Tribe. Umjesto toga, nudi nam se fluidan, visokoenergetski dijalog četvorice virtuoza.
Evo ih redom: Mak Murtić (saksofoni, sopila, flaute), Nenad Sinkauz (električna gitara), Jurica Rukljić (električna tuba, tuba, trombon s ventilima) i Nenad Kovačić (bubnjevi, udaraljke). Dakle, svima je jasno da je riječ o istaknutim imenima zagrebačke alternativne i jazz scene.
Ono što je neosporno jest da se tijekom slušanja i preslušavanja albuma pred vama događa i nastaje nevjerojatna i besprijekorna kemija, sinergija proizašla iz prizemne i sirove energije koju je ova „luda” četvorka doslovno godinama brusila na nastupima i turnejama.
Makov saksofon, sopila ili nešto treće doslovno siječe glazbeni prostor koji bend stvara. Nenadova gitara i elektronika savršeno se stapaju u cjelokupnu zvučnu sliku i svako malo izbacuju frenetične bljeskove koji će vas doslovno bacati u očaj. I da, možda ćete se osjećati osamljeno u toj i takvoj zvučnoj kakofoniji.
Juričina tuba ima ulogu „teške artiljerije”. Propuštena kroz efekte, ona drži bas-linije ondje gdje bi se u klasičnom rocku nalazila bas-gitara, dajući albumu masivan, gotovo svima poznat industrijski prizvuk. Ovih gotovo 42 minute jednostavno će vam protutnjati jer njihova glazbena priča ima svu potrebnu svježinu, otpornost i snagu od kojih se nećete uspjeti ni obraniti ni oporaviti.
Preporuka
Zimtserla! nije album za usputno slušanje. To je bučan, beskompromisan i intelektualno izazovan komad glazbe koji zvuči kao da su britanski Sons of Kemet ili The Comet Is Coming upali u žrvanj balkanskog eksperimentalnog rocka.
Truth ≠ Tribe snimili su album koji ne spaja nespojivo, već dokazuje da su sve te granice ionako bile puka iluzija. Ovaj je album za vrlo hrabre i odvažne… Pa, ako ste jedan od takvih i ako imate tri čiste, krenite od kompozicije Z! do posljednje A! Ili, jednom riječju… OPAKO!!!
Yours,
Mladen Lončar-Mike
Popis pjesama:
1. Z! 4:52
2. I! 3:51
3. M! 5:29
4. T! 7:22
5 S! 5:53
6. E! 3:46
7. R! 6:58
8. L! 0:45
9. A! 3:16
Ukupno trajanje albuma: 42:12
