Početkom srpnja 2021. ekipa iz Vlajternative najavila je kako će se ove godine Festival održati 13.8. poštujući sve zadane epidemiološke mjere. Vijest je nas je sve razveselila. Vraća se najbolji, najdugovječniji i najkonkretniji festival alternativne glazbe u Dalmaciji, pa i malo šire. Postojali su i drugi hvale vrijedni pokušaji, ali su nažalost trajali vrlo kratko. Entuzijazam ekipe iz Udruge Vlajter – ego jest ono što ovaj Festival drži živim, veselim i skakutavim. Dokazali su to još jednom, ovaj put u novom prostoru, na igralištu ispred srednje škole kneza Branimira. Stari koncertni prostor, kao i prostor ove radišne Udruge je u ruševinama, rekonstruira se sve, gradi se. Prostor je ispao sasvim ok, za ovakvu vrstu događaja. Organizacija, kao i uvijek za svaku pohvalu. Brza testiranja na ovaj dosadni virus je bio jednostavan i efikasan, piće i hrana dostupni. Sve je bilo spremno za 10. Vlajternativu, a prvu u COVID-19 okolnostima.
Bilo je malo kašnjenja, ali se zato malo i razdužilo. Prvi su se na binu popeli Dno. – i pokazali da je bilo korisno potegnuti do Benkovca na ovu svirku. Dno. su sastavljeni od dobro poznate i iskusne ekipe punk rock glazbenika što je naravno upućivalo na dobro svirku. A Dno. su odsvirali još i bolje. Energično, beskrupulozno, snažno, precizno – baš onako kako treba. Zadnje dvije pjesme „Kaljuža“ i „Pi..in dim“ su bile savršeni vrhunac i kraj njihova nastupa. Jedino je ekipa koja je radi malo kasnijeg dolaska na Festival propustila Dno.
Nakon dna. došlo je vrijeme za malo varaždinskog black metala. Čak i rasvjeta više nije bila vesla nego jednolična. Bednja nam je isporučila pravu black metal atmosferu, bilo je tu hardcore naboja , ali i nazovimo to ambijentalnog black metala. Pjesme „Povratak kralja“ i „Mrzimo vas“ su bile najupečatljivije.
Nakon Bednje, opet nešto sasvim drugačije. Iz tamnih noći hladne Skandinavije, vratili smo se na početak osamdesetih i to u ova neka bliža područja. Trio Parnepar s prvim je taktovima odveo priču u novi val i podsjetio nas starije na neka druga vremena. Parnepar su ljubitelji Novog vala, kojeg oni sviraju iz prizme današnjice, četrdeset godina nakon i to kroz svoje autorske pjesme.
Vlajternativa, ne bi bila Valjternativa da i četvrti bend na bini nije bio opet nešto sasvim različito. Zagrebačke Kurve su sa prvim brzim hardcore/punk taktovima počeli skakati i razskakali dobar dio publike. Vrlo brzo su članovi benda morali sa sebe svući znojem natopljene majice. Pjevač je više bio na dohvat ruke publici, nego li članovim benda. Ono što očekujete od hardcore/punk banda na jednom festivalu. Publika ja prizvala Kurve na bis i oni su ponovili žestoku, ali ikpak lako pamtljivu „Sviraj punk“.
Last but not least, na vlajternativsku pozornicu popeli su se ‘domaći’ ili barem ‘susjedi’, Zadrani Serpentslain. Peti bend, peta vrsta glazbe. Ovaj put se raditi o Melodic Death Metalu u kojem se može osjetiti i dosta utjecaja sličnih metal izričaja. Nije naodmet spomenuti, kako su Serpentslain jedini imali merch i dobro razvijeni brending, ali i najviše fanova među publikom. Kad su se Serpentslain poredali na binu, i kad je iz zvučnika započela melodija koja najavljuje njihov nastup, sve je bilo jasno – ni ovdje neće biti kompromisa. Dobro odrađen nastup, obećavajući.
Kako je bilo pripremati i provesti 10. Vlajternativu u gotovo nevjerojatnim okolnostima? Evo što kaže e jedan od organizatora i krivaca za Vlajternativu, Vlajter-ego entuzijast Ante Gusić:
„Najviše nas je ugodno iznenadio odaziv publike. Jedan od naših najvećih strahova je bio da nam neće nitko doći, da smo kasno sve objavili – jer jesmo, kasnili smo stvarno sa svime. Doslovno u dva tjedna facebook i instagram kampanje, plakatiranja pet dana prije festivala, odraditi sav taj posao. Na trenutke smo htjeli odustati. Previše troškova, neizvjesnosti, puno dana od zadnje Vlajternative, nova lokacija, zahtjevnija organizacija, sve nam je nepoznato, toplinski udari, vremenska ograničenost, financijska struktura labava, podjele među ljudima u svezi korona virusa i događaja, napadi i osuđivanja s društvenih mreža, apsurdne mjere stožera, skraćivanja radnog vremena itd. Onda je odjednom sve nekako krenulo taj zadnji tjedan i pratila nas je sreća. Sve smo rješavali korak po korak zahvaljujući našim ljudima koji se bezuvjetno daju, trude i odvajaju svo svoje vrijeme za organizaciju. Tih par dana prije doslovno ne možemo razgovarati o ničemu drugom nego o Vlajternativi. To je jedno psihofizičko stanje vlajtermood i traje sve do završetka procesa stvaranja.
S obzirom na sve okolnosti koje su nas pratile mi smo oduševljeni odazivom i reakcijama publike. Vlajternativa je pokazala da se može, da imamo snagu, svoju publiku, pratitelje, da su ljudi definitivno skužili za što se mi to zalažemo, što želimo, koju poruku i priču odašiljemo tj. zračimo.
Dokazali smo da festival alternativne kulture može proći izvrsno i bez „teškaša“ s naše scene, da nam ne treba ni more da privuče ljude, ni dnevni programi, radionice, tečajevi, nego čisti, sirovi pristup s vidljivim entuzijazmom, željom, voljom, trudom, zalaganjem, nesebičnim pristupom i nepretencioznošću. Bendovi su pokazali svoju zrelost, energičnost, uvjerljivost i snagu da zaslužuju velike pozornice i još veću pažnju. Naša Vlajternativa je kanal za takve bendove, nadamo se da smo nekome i predstavili neka imena koje nemaju baš priliku čuti i da ih pritom osvoje. Prezadovoljni smo činjenicom da su bendovi s našeg line-upa privukli ogromnu populaciju i interes u petak 13. navečer u Benkovcu! Vlajternativa je skupila ljude sa svih strana, bliže i šire okolice. Publika je prepoznala inicijativu, našu gostoljubivost i namjeru. Mi ovu Vlajternativu, desetu – smatramo, što bi se reklo festivalskim rječnikom – pobjedom! U svakom smislu te riječi. Zadovoljni smo i ponosni i na bendove, na publiku i na nas organizatore. Svaka nama čast. Što je rekao jedan panker iz Šibenika: „umisto da se bunimo i prosvjedujemo, mi radimo festivale.“ Tako nekako to i jest. To nas ispunjava. Covid 19 je sigurno i neizbježno utjecao na organizaciju, toliko da su neki i odustali od ičega, što izvođači, što organizatori, ali treba u svemu tome ipak živjeti i preživjeti, koliko god je moguće. Jer iako imamo osjećaj da sve stoji i stagnira i kao čekamo povratak na staro, dani prolaze, godine nas stižu, a ovo traje predugo da bi se pomirili i ne radili ništa. Godina teška ko’ desetljeće. Djeluje to sve na svijest. Mi smo se stvarno potrudili da nam mogu doći svi koji to zaista žele a da ne ugrožavamo ničije zdravlje, niti da prekršimo upute koje su stroge ali se pokazalo da se može izvući najbolje od toga. Novi prostor je zamijenio stari koji je već sad postao nostalgičan, sjetan i romantičan svima koji su ga posjetili. Međutim, reakcije ljudi na ovaj novi, kod Srednje škole je nadmašio sva očekivanja i na prvu oduševio sve i jednu osobu koja je ušla. Nama također, bilo je duplo više posla i briga tehničke naravi, ali kad se male vlajter ruke slože, dokažemo da se može uz velike, ponekad i nadljudske napore.
Vlajternativa u ovom COVID-19 izdanju (neki bi tvrdili da je to Post- Covid 19) je ispunila sva očekivanja, pa i više. Bendovi su dobro izabrani i za alternativnu publiku je bio dobar izbor različitih alternativnih pravaca glazbe. Vidi se da su bendovi željni svirki i nastupa pred publikom. Na većini bendova se vidi da nisu dugo svirali live nastupe. Publika je isto tako željna ovakvih događanja, što je pokazala i odlična popunjenost igrališta ispred Srednje škole knez Branimir.
Jedini problem jest to što nas je Vlajeter-ego navikao na dobar festival, pa čak i ovim uvjetima, tako da sljedeće godine očekujemo…
{gallery}10_vlajternativa{/gallery}